Često pomažemo organizacijama razumjeti važnost prevencije stresa.

Ovaj će vam dokument biti vrijedan ukoliko zastupate razvoj programa zaštite zdravlja, prevencije stresa i izgaranja i podrške oporavku

Potrebni su vam sljedeći podaci i argumenti:

  • Koliko stres košta organizaciju?
  • Kako tipični izvori stresa utječu na rad?
  • Koje su odgovornosti organizacije?
  • Zašto smatramo da upravljanje stresom nije posao organizacije?
    (posao organizacije je prevencija stresa na radnom mjestu)
  • Koje su obaveze poslodavca u hrvatskom okviru Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu?
  • Kojim se temama bavimo kada se bavimo stresom u organizaciji (ključni faktori)?

Poglavlje iz dokumenta:

Obveze poslodavca  i radnika (zakonski okvir)

Prevencija bolesti i ozljeda na radu u interesu je svih subjekata u sustavu zaštite zdravlja na radu, uključivo poslodavaca i radnika. u Hrvatskoj je prilikom donošenja novog Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14) po prvi puta u hrvatsko radno zakonodavstvo uvedeno pitanje stresa na radu i prepoznatih negativnih učinaka stresa koji mogu dovesti do razvoja ozbiljnih bolesti te znatno narušiti zdravlje radnika.

Zakonom je dana definicija odnosno pojmovno uređenje stresa pod kojim se
podrazumijevaju zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja
stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se u kao fiziološke, emocionalne i kognitivne
reakcije te kao promjene ponašanja radnika.

Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je
prouzročen osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada radno okruženje,
loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da
svlada teškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se
umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje (čl. 51. st.1. Zakona o
zaštiti na radu).

Ako postoje naznake stresa na radu ili u svezi s radom poslodavac je, u skladu s čl.51.

  • organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti,
    podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.)
  • radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavaca nasilnom ponašanju, buku,
    vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.)
  • komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla izgledi za očuvanjem
    posla ili nadolazeće promjene i sl.) i
  • subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da
    nema dovoljno podrške i sl.)

Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavaca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u svezi s radom te surađivati s poslodavcem u provođenju mjera prevencije i otklanjanja stresa na radu ili u svezi s radom (čl. 52. st.1. i 2. Zakona o zaštiti na radu)

st.2. Zakona o zaštiti na radu, obvezan posebnu pozornost usmjeriti na sljedeće:

Click here to add your own text